Rasprava o zaštiti mladih u digitalnom ekosustavu dramatično je zaokrenula u Europi. Ono što su nekad bile jednostavne preporuke ili savjeti za roditelje sada se pretvara u potpunu zakonodavnu ofenzivu koja nastoji postaviti jasna ograničenja vremenu koje djeca provode pred ekranima. Ujedinjeno Kraljevstvo, pod vodstvom Keira Starmera, odlučilo je uhvatiti bika za rogove i krenuti prema sveobuhvatnoj zabrani društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina, mjera koja je izazvala medijski i politički potres i u Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem ostatka Europe.
Ova odluka nije došla niotkuda; proizlazi iz rastuće javne zabrinutosti potaknute slučajevima elektroničkog nasilja, problemima mentalnog zdravlja i utjecajem algoritama osmišljenih da pod svaku cijenu privuku pozornost tinejdžera. Iako je premijer u početku oklijevao, podrška obitelji bila je toliko ogromna da britanska vlada nije imala drugog izbora nego ubrzati donošenje zakona kako bi zaštitila sigurnost djece na internetu, tražeći ravnotežu između tehnološke slobode i dobrobiti budućih generacija.
Australski model i platforme u središtu pozornosti
London pomno prati događaje u Pacifiku, koristeći Australiju kao primarno poligon za testiranje ovih propisa. Ideja je jednostavna, ali snažna: spriječiti maloljetnike mlađe od 16 godina da stvaraju profile na glavnim platformama. Među onima na koje se cilja su poznata imena poput TikToka, Instagrama, YouTubea i Snapchata , koji će morati uvesti mnogo strože barijere kako bi spriječili djecu da pristupaju njihovim mrežama. Zanimljivo je da WhatsApp, čini se, izbjegava represiju, jer vlada vjeruje da aplikacija za razmjenu poruka još uvijek ima obrazovnu i obiteljsku komunikacijsku komponentu koju se ne može lako ignorirati.
Ali ne staje samo na pristupu. Britanski plan ide korak dalje i cilja i na sobe za čavrljanje videoigara, zabranjujući maloljetnicima interakciju sa strancima u online okruženjima za igranje , gdje postoje vrlo aktivne društvene mreže igrača . Cilj je riješiti jednu od najvećih trenutnih opasnosti u njezinom korijenu: dotjerivanje i kontakt s odraslima sa zlonamjernim namjerama prikrivenim iza bezopasnih avatara. Pritisak na tehnološke divove bit će ogroman, jer se suočavaju s višemilijunskim kaznama ako ne uspiju osigurati svoje sustave za djecu.
Istina je da vlada ima aduta u rukavu zahvaljujući Zakonu o dobrobiti djece i školama, zakonu koji joj već daje ovlasti djelovanja putem propisa bez potrebe za prolaskom kroz Parlament svaki put kada želi prilagoditi pravilo. To im daje prijeko potrebnu operativnu agilnost u svijetu u kojem aplikacije mijenjaju svoja imena ili funkcije u tren oka. Međutim, tehnološki sektor već je počeo oštriti zube, upozoravajući da bi te zabrane mogle biti bezvrijedne ako se ne riješe postojeće tehničke rupe.
Tehnički izazov provjere i policijskog sata
Jedan od najupečatljivijih aspekata prijedloga je uvođenje svojevrsnog digitalnog policijskog sata. Razmatra se mogućnost provedbe tehničkih mjera kojima bi se maloljetnicima mlađima od 18 godina spriječilo pregledavanje društvenih mreža nakon 20:30 sati. Namjera je jasna: spriječiti da ih zloglasno beskrajno skrolanje oduzme san i smanjiti utjecaj štetnog sadržaja tijekom noćnih sati. To je smjela mjera, ali ona koja postavlja mnoga pitanja o tome kako spriječiti dijete da koristi račun svog starijeg brata ili sestre ili zaobići blokadu jednostavnim VPN-om.
Prava srž cijele ove stvari je provjera dobi. Do sada je navođenje 18 godina na web stranici bilo jednostavno kao označavanje kućice, ali to će se uskoro promijeniti. Proučavaju se metode koje se kreću od biometrijskog skeniranja lica do korištenja službenih identifikacijskih dokumenata ili čak bankovnih podataka kako bi se potvrdila stvarna dob korisnika . Međutim, to se izravno sukobljava sa zakonima o zaštiti podataka, budući da nitko ne želi da velike tehnološke tvrtke imaju još osjetljivije informacije o našoj privatnosti, što povećava rizike dijeljenja podataka na društvenim mrežama.
Iskustvo u Australiji pokazalo je da 70% mladih uspijeva zaobići ograničenja bez većih problema. Zato Velika Britanija provodi ispitivanja s grupama tinejdžera kako bi se vidjelo što najbolje funkcionira: potpuna karantena, vremenska ograničenja ili noćni policijski sat. Jasno je da je trenutna tehnologija provjere još uvijek donekle nerazvijena, a oslanjanje na nju za provođenje zakona ove veličine u najmanju je ruku rizičan potez koji bi mogao završiti uzaludnim naporom ako alati nisu dorasli zadatku.
Stav Španjolske i odgovor Bruxellesa
U našoj zemlji vlada također poduzima mjere. Španjolska se pozicionirala kao jedna od zemalja koje se u Bruxellesu najsnažnije zalažu za zajedničke propise diljem Europske unije. Argument koji se iznosi u Madridu jest da, s obzirom na to da se radi o globalnim platformama, nije baš učinkovito da svaka zemlja djeluje samostalno. Cilj je ujediniti kriterije za provjeru dobi i prisiliti tvrtke poput Googlea i Applea da preuzmu svoj dio odgovornosti integrirajući sustave provjere izravno u svoje trgovine aplikacija kako bi sve bilo jednostavnije i sigurnije.
Europska komisija već radi na digitalnom novčaniku za identitet koji bi mogao biti ključan za rješavanje ovog problema. Ovaj sustav bi omogućio provjeru nečije dobi bez otkrivanja točnog identiteta, štiteći privatnost uz poštivanje zakona. U Španjolskoj, osim zabrana, snažan naglasak stavlja se na digitalno obrazovanje, prepoznajući da samo zabrana nije konačno rješenje ako se maloljetnici ne nauče odgovorno koristiti internetom i prepoznati opasnosti prije nego što bude prekasno.
Put kojim je Ujedinjeno Kraljevstvo krenulo označava prekretnicu u načinu na koji zapadne demokracije shvaćaju svoj odnos s moći tehnoloških tvrtki. Vrijeme samoregulacije i praznih obećanja je prošlo; sada je vrijeme za donošenje zakona kako bi se spriječilo da toksični sadržaj, dezinformacije i govor mržnje nastave divljati među najranjivijima. Lopta je sada na platformi i one moraju pokazati jesu li zaista predane zaštiti svojih najmlađih korisnika ili radije nastavljaju davati prioritet profitu nad sigurnošću onih koji će biti budućnost našeg društva.
