Veza između društvenih mreža i mentalnog zdravlja mladih ponovno je u središtu rasprave. Nova studija objavljena u medicinskom časopisu JAMA Network Open sugerira da usporavanje na platformama poput Instagrama i TikToka može, u samo jednom tjednu, dovesti do smanjenja simptoma anksioznosti, depresije, pa čak i problema sa spavanjem kod mladih odraslih osoba.
Daleko od alarmantnih naslova, studija sugerira da nije samo stvar u tome koliko sati provodimo na svojim telefonima, već i u tome kako koristimo te aplikacije i kakav odnos imamo s njima. Čini se da smanjenje korištenja društvenih mreža bolje funkcionira kao dodatak drugim mjerama skrbi za mentalno zdravlje nego kao čudotvorni lijek, ali podaci daju obiteljima, stručnjacima i kreatorima politika u Europi mnogo toga za razmišljanje.
Eksperiment s mladima u dobi od 18 do 24 godine
Istraživanje je provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama između ožujka 2024. i ožujka 2025. s 373 mladih odraslih osoba u dobi od 18 do 24 godine, dobnom skupinom vrlo sličnom onoj španjolskih i europskih sveučilišnih studenata. Za sudjelovanje su morali imati kompatibilan mobilni telefon i pristati na praćenje njihove aktivnosti pomoću aplikacije mindLAMP , koja je omogućila prikupljanje objektivnih podataka osim onih koje je svaki sudionik prijavio koristeći svoj telefon.
Studija se sastojala od početne dvotjedne faze promatranja , tijekom koje su se bilježile digitalne navike i emocionalno stanje bez izazivanja ikakvih promjena u ponašanju. Nakon toga, oni koji su željeli sudjelovati nastavili su s dobrovoljnom sedmodnevnom intervencijom, svojevrsnom "detoksom" društvenih medija , u kojoj su zamoljeni da drastično smanje korištenje pet platformi: Facebooka, Instagrama, Snapchata, TikToka i X.
Od početnih 373 sudionika, 295 je završilo jednotjedni program smanjenja. Svi sudionici su ispunili standardizirane upitnike o depresiji, anksioznosti , nesanici, usamljenosti i problematičnim obrascima korištenja društvenih mreža, i prije i nakon eksperimenta, slično načinu na koji se to radi u mnogim europskim kliničkim studijama.
Uz ovaj subjektivni aspekt, aplikacija i senzori mobilnog telefona prikupljali su metrike poput vremena provedenog pred ekranom , učestalosti otključavanja i obrazaca mobilnosti (na primjer, koliko vremena su provodili izvan kuće), tehnika poznata kao "digitalno fenotipiranje" koja se sve više koristi u psihijatriji i psihologiji.
Rezultati: manje depresije, anksioznosti i nesanice
Nakon samo sedam dana pokušaja smanjenja korištenja društvenih mreža, skupina koja je završila intervenciju pokazala je promjene koje autori smatraju klinički relevantnima . U prosjeku, simptomi depresije smanjili su se za 24,8% , anksioznost za 16,1% , a problemi sa spavanjem (nesanica) smanjili su se za 14,5% u usporedbi s početnim razinama.
Ta su poboljšanja bila posebno izražena kod onih koji su započeli s umjerenom ili teškom depresijom . U ovoj podskupini pad pokazatelja emocionalne patnje bio je veći od prosjeka, što sugerira da bi ljudi koji su već pogođeni mogli izrazitije primijetiti učinak smanjenja korištenja Instagrama, TikToka i sličnih aplikacija - nešto što je vrlo relevantno za europske zemlje u kojima je depresija kod mladih sve veća briga.
Međutim, studija nije otkrila značajne promjene u osjećajima usamljenosti . Autori sugeriraju da, iako ove platforme mogu pogoršati neke aspekte mentalnog zdravlja, one također imaju važnu društvenu funkciju: naglo prekidanje određenih mreža moglo bi smanjiti stres, ali i ograničiti osjećaj povezanosti s vršnjacima, što je ključno tijekom adolescencije i rane odrasle dobi.
Jedan detalj koji dovodi u pitanje neke uobičajene pretpostavke: tijekom tjedna "detoksa", vrijeme provedeno posebno na društvenim mrežama palo je s otprilike 1,9 sati dnevno na oko 30 minuta , odnosno otprilike četvrtinu. Međutim, ukupna upotreba mobitela nije naglo pala; zapravo, čak se i malo povećala.
Prema prikupljenim podacima, globalna upotreba pametnih telefona porasla je za oko 4,5% , a vrijeme koje sudionici provode kod kuće poraslo je za otprilike 6,3% . Drugim riječima, prestali su beskrajno skrolati na TikToku ili stalno provjeravati Instagram, već su te aktivnosti zamijenili drugim digitalnim aktivnostima: slanjem poruka, pregledavanjem weba, videoigrama ili drugim aplikacijama.
Nije bitan ekran, već kako ga koristimo.
Jedan od najzanimljivijih nalaza studije jest da utjecaj na mentalno zdravlje ne ovisi toliko o apsolutnoj količini vremena provedenog pred ekranom , već o vrsti interakcije s platformama. Podaci upućuju na to da su očito problematična ponašanja - poput negativnih društvenih usporedbi , nekontroliranog pregledavanja feedova ili emocionalne ovisnosti o lajkovima - najsnažnije povezana sa simptomima depresije, anksioznosti i nesanice.
Zapravo, čak i kada su mladi ljudi općenito nastavili provoditi više minuta na svojim telefonima, samo smanjenje korištenja platformi poput Instagrama i TikToka, s njihovom mješavinom idealiziranih života, filtera i visoko kuriranog sadržaja, činilo se da ublažava dio nelagode. Ova nijansa poklapa se sa stavom nekoliko europskih stručnjaka, koji inzistiraju da je pravi problem ovisnost i komparativna upotreba , a ne bilo koja digitalna aktivnost.
Studija također podupire ideju da kratke pauze ili smanjenja - ono što se popularno naziva "digitalni detoks" - mogu imati brze, iako skromne, učinke na raspoloženje. U usporedbi s tradicionalnim terapijskim intervencijama, kojima često treba nekoliko tjedana ili mjeseci da pokažu rezultate, ograničavanje korištenja Instagrama i TikToka na tjedan dana jeftina je i jednostavna mjera dostupna većini ljudi.
Međutim, autori upozoravaju da ove promjene ne čine detoksikaciju od društvenih mreža čarobnim metkom ili alternativom psihoterapiji ili lijekovima kada je to potrebno. Kao što naglašava psihijatar John Torous , koautor studije i profesor na Medicinskom fakultetu Harvard, smanjenje korištenja društvenih mreža "ne bi bila prva ili jedina linija liječenja", ali može biti komplementarni alat koji mnogi ljudi mogu isprobati bez značajnog rizika.
U tom smislu, nekoliko stručnjaka konzultiranih u različitim medijima ističe da, ako je netko već na liječenju od problema mentalnog zdravlja, možda ima smisla eksperimentirati s ciljanim pauzama za društvene mreže kako bi se vidjelo pomažu li im da se osjećaju donekle bolje, uvijek s realnim očekivanjima i bez upadanja u pojednostavljena rješenja.
Instagram i Snapchat, najteže ih je odreći se
Detaljnom analizom digitalnog ponašanja, istraživači su otkrili da nije bilo jednako lako smanjiti korištenje svih platformi. Dok je većina korisnika uspjela značajno smanjiti vrijeme provedeno na TikToku ili drugim aplikacijama , Instagram i Snapchat bili su drugačija priča: značajan dio korisnika nije postigao jasno smanjenje korištenja.
Točnije, studija pokazuje da otprilike 67,8% korisnika Instagrama i 48,8% korisnika Snapchata nije uspjelo održati pravo ograničenje, čak ni tijekom tog jednog tjedna. Drugim riječima, nastavili su se prilično često spajati na te aplikacije unatoč uputama za "detoks".
Ova statistika poklapa se sa svakodnevnim iskustvom mnogih mladih Europljana, za koje je Instagram gotovo "društvena kartica" , a Snapchat stalni kanal komunikacije s njihovom grupom. Algoritmi preporuka, nizovi, kratkotrajne priče i strah od propuštanja (poznati FOMO) posebno otežavaju odustajanje od ovih aplikacija, čak i ako to stvarno želite.
Za roditelje, edukatore i kreatore politika u Španjolskoj i drugim zemljama EU-a ova je razlika relevantna: ne predstavljaju sve platforme društvenih medija istu razinu izazova kada je u pitanju moderiranje njihove upotrebe. Školski programi ili javne kampanje koje potiču „manje korištenje društvenih medija“ možda će se morati posebno usredotočiti na Instagram, TikTok i Snapchat , a ne na vrijeme provedeno pred ekranom općenito.
Istovremeno, autori su oprezni u pogledu ideje potpune zabrane ovih platformi, kako u obrazovnim okruženjima tako i na regulatornoj razini. Torous upozorava da bi potpuna zabrana mogla imati neželjene posljedice , posebno u smislu socijalizacije, te se zalaže za nijansiranije pristupe, usmjerene na smanjenje problematične upotrebe, a ne na potpuno gašenje.
Otvorena rasprava i još uvijek pomiješani dokazi
Nalazi dolaze usred vrlo intenzivne rasprave o ulozi mobilnih telefona i društvenih mreža u mentalnom zdravlju generacije Z. Osobe poput socijalnog psihologa Jonathana Haidta istaknule su pametne telefone kao jednog od glavnih krivaca za pad psihološke dobrobiti adolescenata i mladih odraslih osoba, što je potaknulo mjere za ograničavanje korištenja telefona u školama i obrazovnim centrima u nekoliko zemalja.
Drugi stručnjaci, međutim, pozivaju na oprez. Ističu da je prethodna znanstvena literatura o „digitalnim detoksifikacijama“ dala vrlo različite rezultate. Neke nedavne meta-analize pronašle su pozitivne, ali male učinke, dok druge zaključuju da je ukupni prosječni utjecaj ovih pauza praktički nepostojeći.
U ovom konkretnom slučaju, nekoliko istraživača ističe da dizajn studije ima značajna ograničenja . Nije se radilo o klasičnom randomiziranom kliničkom ispitivanju s nasumično dodijeljenom kontrolnom skupinom koja je zadržala svoju uobičajenu konzumaciju; mladi su se sami dobrovoljno prijavili za smanjenje korištenja društvenih mreža, što može uvesti motivacijske i očekivane pristranosti.
Stručnjaci poput psihologa Christophera Fergusona ističu da, bez jasne usporedbe s kontrolnom skupinom, brojke poboljšanja mogu biti teško interpretirati. Drugi, poput istraživačice Candice L. Odgers, podsjećaju nas da ako godinama ponavljamo da su društvene mreže loše i da je pauza dobra, vrlo je vjerojatno da ljudi koji pristanu na pauzu od korištenja očekuju da će se osjećati bolje i to će odraziti u anketama.
Ipak, neki glasovi ove rezultate vide kao još jedan korak u istom smjeru kao i druge studije. Psiholog Mitch Prinstein iz Američkog psihološkog udruženja tumači studiju kao dio sve većeg broja dokaza koji sugeriraju da oni koji se na neko vrijeme isključe s društvenih mreža u prosjeku primjećuju određeno poboljšanje depresije, anksioznosti i usamljenosti, čak i ako je ono umjereno i nije univerzalno.
Ključno je, slaže se nekoliko autora, da ne reagiraju svi na isti način. Kod ovakvih vrsta intervencija postoji ogromna individualna varijabilnost : kod nekih se stanje znatno poboljša, drugi jedva primjećuju ikakve promjene, a kod nekih se stanje može čak i pogoršati ako se osjećaju izolirano nakon što prestanu koristiti platforme koje ih povezuju s njihovim društvenim okruženjem.
Što ova studija može doprinijeti Španjolskoj i Europi?
Iako je istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama, njegovi zaključci podudaraju se sa zabrinutostima koje su vrlo prisutne u Španjolskoj i ostatku Europe: povećana emocionalna patnja među tinejdžerima i studentima, rasprave o zabrani mobitela u školama ili nametanju dobnih ograničenja za otvaranje računa na društvenim mrežama te roditelji koji ne znaju kako upravljati korištenjem Instagrama, TikToka ili Snapchata od strane svoje djece.
Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open ne nudi konačna rješenja, ali pruža neke korisne uvide. Kao prvo, sugerira da predlaganje strukturiranog smanjenja korištenja društvenih mreža za mlade - na primjer, ograničavanje glavnih platformi na pola sata dnevno tijekom tjedan dana - može biti razumna, jeftina i, za mnoge, korisna intervencija.
S druge strane, važno je zapamtiti da bi fokus trebao biti manje na pukom brojanju vremena provedenog pred ekranom, a više na otkrivanju štetnih obrazaca korištenja : kompulzivne upotrebe, ovisnosti o društvenim povratnim informacijama, pasivne i komparativne konzumacije sadržaja te pomicanja sna ili važnih offline aktivnosti. U Europi, gdje se razvijaju propisi za digitalne platforme, ova razlika može pomoći u boljem usmjeravanju politike.
Također jasno daje do znanja da ne možemo svu odgovornost prebaciti na pojedinca. Ako su Instagram i TikTok osmišljeni kako bi se maksimiziralo vrijeme provedeno na platformi i interakcija, traženje od mlade osobe da ih "jednostavno manje koristi" bez promjena u dizajnu aplikacije ili društvenom okruženju u mnogim slučajevima im uvelike otežava stvari . Zato se neki stručnjaci zalažu za kombiniranje digitalnog obrazovanja, razumnih ograničenja u školama i propisa koji smanjuju najovisnija ponašanja.
Studija potvrđuje ideju koja se sve češće čuje među kliničarima i obiteljima: smanjenje glasnoće na Instagramu i TikToku ne rješava sve, ali može biti još jedan dio slagalice za ublažavanje anksioznosti i depresije kod mladih, sve dok se to radi svjesno, prilagođeno svakoj osobi i ne zaboravljajući da se iza ekrana nalazi cijeli život o kojem treba brinuti barem koliko i o broju obavijesti.
